Trabalho Grupo B22PW 5



  

Trabalho Grupo B22PW 5

                                                                           Naran  :                                        N.R.E:
                                                                                        1. Florindo Ribeiro                                            20210204031
                                                                                        2. Josefina Baselia Freitas dos Reis                 20210204046
                                                                                        3. Marciana Maria Da silva                             20210204058
                                                                                        4.Santina Guterres                                            20210204073
                                                                                        5.Adriano Sousa Usfinit                                  20210204089













Universidade Nasional Timor Lorosa'e
2022







Agradesimentu 

Uluk nanain ami hakarak hato'o ami nia agradese wain ba Aman Maromak tamba ho nia grasa no kbi'it tomak ne'ebe mak haraik mai ami atu bele elabora ami nia traballu ne'e ho diak nune'e la haluha mos hato'o ami nia agredese wain ba manorin tamba liu husi manorin nia metodu guia ona ami oinsa atu serbisu hamutuk iha grupu ida hanesan team work atu bele dezenvolve ami nia traballu ho diak.

Liu husi traballu ida ne'e mos bele hafanu ona ami oinsa atu bele fahe ideias no opiniaun ne'ebe la hanesan atu bele akumula ideia sira ne'e hotu atu bele dezenvolve traballu ho diak.  



Historia Internet:

Internet primeiru liu funda iha Tinan 1960 ho naran ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network) ne'ebe mak funda husi departamentu defeza Estadus Unidus iha tinan 1969 liu husi projetu ARPA nian dezenvlove redes ho naran ARPANET (Advanced Research Projects Agency Network iha ne'ebe atu demonstra Hardware no Software husi komputador bazeia ba UNIX. 
Ba dauluk, Internet so koneksaun husi  univesidade haat iha Estadus Unidus. No iha momentu ne’eba sira fo naran ARPANET'
Internet signifika katak Interconection Networking mak hanesan Sistema Globalizasaun husi redes komputador hotu-hotu ne’ebe mak koneksaun ba malu liu husi standar Internet mak Protocol suite (TCP/IP) hodi ajuda ema millões ba millões iha mundu ne’e. manakala Internet (letra “I” bo’ot) ne’e hanesan sistema computer comum, ne’ebe mak halo koneksaun global no uza TCP/IP mak sai hanesan protocolu hodi troka pakote (packet switching communication protocol) internet hotu ne’ebe sai bo’ot ho naran mak Internet. Lalaok atu koneksaun ba internet ho naran internetworking.

img 1. Simulasaun Internet

Historia www:

www ka (world wide web) primeira vez dezenvolve husi Centru Europeia ne'ebe halo pesquiza kona ba Fisica partikula (CERN) Genebra Suica iha tinan 1989 husi Berners-Lee ne'ebe halo submisaun ba iha projetu global no kria Hipertex entaun iha Outobru tinan 1990 www sai disponivel no relasaun Iha CERN.
No www ne'e rasik em jeral konesidu ho naran web iha sistema informasaun no dokumentus ne'ebe mak bele assesu liu husi Internet.

fig 2.Simulasaun WWW


 Netscape Web Broser:

Netscape primeira vez hari'i husi empreza ida ne'ebe atu kapitaliza iha world wide web ne'ebe funda husi naran Mosaic komunikasaun korporasaun iha 4 de abril tinan 1994 no ideia husi Jim Clark no Netscape ne'e rasik kria husi empreza Amerikanu ida ne'ebe mak serbisu kona ba Area Informatica iha sede california nian.

img 3. Logo Natscape 


Chrome Web Browser:

Google Chrome ne'e hanesan plataforma web browser ida ne'ebe mak dezenvlove husi google no release iha tinan 2008 ho microsoft windows no kria ho software livre ka open source komponente husi Apple webkit no mozila fire fox nian. 

img 4. Logo Chrome web browser 



Firefox Web Broser:

Mozila firefox ho simplifika Firefox ho free ka open source husi web browser  no dezenvolve husi fundasaun Mozila no koperasaun ho Mozila corporation projetu ida ne'e hahu hanesan branch husi projetu ida ne'ebe halo experimentasaun husi projetu Mozila firefox nian husi Dave Hewitt no Blake Ross sira garantia katak rekerimentu komersial husi netscape hetan  sponsor husi developer no sira nia intensaun kria mozila suite ho objetivu atu troka Mozila suite ho versaun 1.0 ne'ebe release iha 23 setembru tinan 2002, no organizasaun mozila fo sai katak sira iha planu atu halo mudansa no fokus ba mozila suite ba firefox no Thunderbird.

img 5. Logo Firefox web broser.


Opera Mini:

Opera mini hanesan web seluler ida ne'ebe halo husi opera,no ida ne'e dezenvolve ba plataforma Java ME no konsidera hanesan alin husi Opera mobile maibe agora dadaun avansadu ho maneira ekslusivu ba Andoid no antes ne'e dezenvolve ba IOS,Windows 10 Mobile,windows phone 8.1,Black berry,Symbian, iha tinan 2018 kria android mak uniku versaun ne'ebe mak agora sei iha.
Historia husi Opera mini katak uluk liu Opera mini mai husi Opera Web browser ba komputador privadu,Depois de ida ne'e publika ba publiku iha tinan 1996 Opera mini primeiru ho modelu atu uza iha telfone ida ne'ebe mak la bele runing ho browser web convensional.

img 6. web browser Opera Mini.


Google : 

Google hanesan empreza teknologia Multinacional Amerikana ne'ebe mak konsentra no mekanizmu busca,publisidade online komputasaun cloud,komputador software,komputasaun kuantika,komersiu eletronika no artifisial inteligense,consumidores eletronika prefere liu konaba empreza ida ne'ebe mak mais forte iha mundu no hanesan brand ida ne'ebe mak domina iha mundu no vantagen ba koleksaun data iha area artifisial inteligense nian.
Google inisiu iha janeiru 1996 hanesan projetu ba pesquiza husi Larry page no Sergey Brin wainhira sira nain rua hahu estuda PHD iha Stanford University iha kalifornia no projetu refere inisia envolvimentu husi ema prinsipal nain tolu la'os official Scott Hassan programador principal original ida ne'ebe hakerek barak kona ba kodigu no mekanizmu ba pesquiza original husi Google maibe nia husik antes Google ofisializa no funda hanesan kompania Hassan husik kareira iha robotika no funda kompania willow Garage iha tinan 2006.


image 7. Logo Google 





SEARCH ENGINE 

Search engine ka babain konesidu ho makina peskizador ida ne'ebe famozu liu ho google no dalabarak users sira konsidera hanesan situs ida ne'ebe sira halo resourch aleinde google sira uza Search engine sira hanesan: Yahoo!,Lycos,Microsoft Bing,n.s.t

Yahoo

Yahoo! hanesan servisu web provider Americanu ida ne'ebe mak pertense iha Sunnyvale California hanaran empresa Yahoo Inc.ida ne'ebe 90% nain ba fundu investimentu Administra husi Apollo Global management no 10% husi Verizon Comunikasaun.Sira fornese portal Web ho mekanismu pesquiza Yahoo,servisu relasional inklui My Yahoo, Yahoo Mail,Yahoo News,Yahoo Finansa,Yahoo sport,no publisidade plataforma ,Yahoo.
Iha tinan 1994 Yang no Filo hanesan Graduado estudante Engenaria Eletrica husi Universidade Stanford wainhira sira kria Website ho naran guia husi Jerry no David ba World wide web,website refere edit husi ema no organiza iha Hierarkia, iha Marco tinan 1994 Jerry no David Guia world wide web no hanaran fali ba Yahoo! no sai konesidu ho diretory ho dominiu "Yahoo.com" hafoin rejistradu iha 18 janeiru tinan 1995. 


img 8, Search engine Yahoo!
Lycos

Lycos hanesan makina search engine no web portal  ida ne'ebe estabelese iha tinan 1994  no Lycos ne'e rasik hanesan Spin-of universitariu nian ne'ebe hahu iha maiu 1994 hanesan projetu ba pesquiza nian husi Michael Loren Mauldin no Carnegie Mellon University iha Pittsburg Lycos.inc. iha tinan 1996 Lycos sai hanesan Empreza ida primeiru ne'ebe mak bele solusiona Prosesu IPO iha tempu badak nia laran iha Historia NASDAQ nian no iha tinan 1997 Lycos sai hanesan empreza Internet primeru ne'ebe mak produz Laba.  
Img 9. Search engine Lycos

Microsft Bing

Microsoft Bing ka konesidu ho naran Bing hanesan Web search engine ida ne'ebe nain no operasaun husi Microsoft. no nia servisu original hanesan Microsoft Search engine.MSN search, Winfows Live Search, depois Live search,Bing produz variedades search services,inklui web,Video,foto, ptodutu Map search,ida ne'e dezenvolve utiliza ASP.NET.Microsoft original lansa iha MSN search iha tinan 1998,utiliza resultadu search husi inktomi.inisiu 1999 MSN search lansa versaun displey ida ne'ebe alista husi Looksmart ho resultadu husi Inktomi espera ba tempu badak iha tinan 1999 wainhira resultadu husi Altavista ne'ebe uza liu deit,Microsoft deside halo investimentu boot iha web search hari husi nain ba web crawler ba MSN search, iha index ida ne'ebe update dalaruma semana ida dala ida. hahu upgrade hanesan programa beta iha Novembru 2004 no sai husi beta iha fevreiru 2005, ida ne'e hanesan atinzimentu iha tinan ida depois Yahoo! search sai ida ne'e nain husi crawler mos
img 10. Microsoft Bing 



Introdusaun Social Media  

Social Media mak teknologia interativas ida ne'ebe fasilita hodi kria no partilla informasaun no ideia interese sira no forma komunidade sira ho expressao liu husi redes virtual sira.no iha parte seluk definisaun husi desafiu media social nian tantu informasaun positivu no negativu no fasilita mos ita halo komunikasaun ho lalais no social media sira ne'ebe mak famozu ka koneidu Atual mak hanesan tuir mai ne'e:Facebook,Instagram,Twitter,WhatsApp,Tiktok Telegram n.s.t.

Facebook 

Facebook mak social media online ida ne'ebe servisu iha propriedade redes social iha Empreza Amerikanu plataforma Meta,hari iha tinan 2004 husi Mark Zuckeberg ho nia kolega husi Harvard ho nia kolega nain haat Eduardo Saverin,Andrew McCollum,Dustin Moskowitz no Chris Hughes ho naran husi diretoriu de livrus ida ne'ebe mak sempre oferese ba estudante Amerikanu membru primeiru ho nia limitasaun ba deit Estudante Harvard depois de mudansa oferese ba universidade Amerikanu sira seluk desde 2006 se'e deit mak ho idade 13 ba leten,iha jullu 2022 facebook hetan 2,93 milliaun users ativu kada fulan. 

img 11. Logo Facebook
Instagram

Instagram mak servisu redes social Amerikanu ne'ebe fahe foto no video hari'i iha tinan 2010 husi Kevin Systrom no Mike Krieger depois hetan adkirida husi empreza Amerikanu ida ho naran Facebook Inc.Agora famozu ho plataforma Meta.Apikasaun ne'e rasik permite Users sira bele upload media ida ne'ebe bele edit ho filter no organiza ho Hastag no geografikal taging,no bele share postingan no pre-Aprovado followers users sira mos bele uza browser sira seluk ho nia konteudu tag ba address ka fatin lokalizasaun sira no hare konteudu famozu sira.

img 12. Instagram
 Twitter

Twitter mak servisu husi microblog no propriedade rede social husi empressa Amerikanu twitter,inc iha ne'ebe users apload foto no interasaun ho mensagen konesidu ho naran "tweets"Users ne'ebe rejistradu bele post no like no retweet tweets,enkuantu users sira ne'ebe mak la rejistradu iha limitasaun kapasidade atu lee tweets publiku.

img 13.Twitter
WhatsApp

WhatsApp mak aplikasaun ida ne'ebe kria husi Brian Action no jan Koum hanesan ex funsinariu husi Yahoo iha Califoria Amerika iha tinan 2009.no Benefisiu husi whatsApp ne'e rasik ita utiliza hodi halo komunikasaun ho virtual ka online ho lais liu.
img 14. WhatsApp
Tiktok

Tiktok hanesan versaun internasional husi Douyin iha ne'ebe originalmente lansa iha markadu china iha setembru tinan 2016 tiktok ne'e rasik mos lansa iha tinan 2017 ba IOS no android iha merkadu bobot sira fora husi nasaun china no mundu tomak asesu ba Aplikasun refere iha loron 2 fulan agostu tinan 2018.  
img 15.Tiktok 

Telegram 
Aplikasaun ida ne'e kria iha tinan 2013 husi maun alin nain rua ho naran Nikolai no Pavel Durov.No aplikasaun refere ita bele utiliza hodi halo komunisaun iha rai laran.

img 16. Telegram 




Introdusaun Smartphone 

Smartphone ka babain konesidu ho dispozitivu husi komputador portatil  ida ne'ebe kombina funsaun telfone selular husi unidade komputasaun no  iha fitur oin-oin atu bele solusiona ita nia problema tamba ita konsidera smartphone hanesan kapasidade ida ne'ebe naton kompara ho Laptop ka komputador.no rekursu hrdware ida ne'ebe mak forte tebes sistema extensaun operasaun moveis no fasilita software ida ne'ebe mak as ho internet.no smartphone ne'e rasik normalmente kontem tipus IC semicondutor no tipus censores oin-oin.
Telefone ho tipu Smartphone

Tipu husi Smartphone mak hanesan tuir mai ne'e : 
1. Handphone 
2.Tablet
3.Iphone 
4. Ipad
5.Smartwatch
6.Iwatch n.s.t
                                                              

Tablet
Historia no Definisaun Tablet 
Konseitu husi tablet ne'e release iha tinan 1968 husi sientista komputasaun ho naran Alan Kay iha tinan 1972 nia konseitu kona ba tablet pc (computer tablet) Alan akresenta katak devise tablet ne'e nu'udar device personal ne'ebe mak adekuadu.
iha tinan 1989 konseitu tablet husi Alan Kay sai realidade tamba iha tinan ne'ebe mosu tablet computer primeiru ho naran GRIDpad ne'ebe mak kria iha Estadun unidus Amerika husi GRID system. corporation.

Hanesan mos ho komputador Tablet rasik mos iha sistema operasaun sira mak hanesan tuir mai ne'e :
1.Ipad Os
2.Android OS
3. Windows
4.Blackberry Tablet OS
5.Harmony OS
6.Fire OS
7.Ubuntu
8.MeeGo
9.Tizen
10.Web OS


Dokumentasaun/Anexu 








                                                                  
                                                                                                                        







Comments